Драстичан пад прераде нафте у Рафинерији нафте Брод!
Рафинерија нафте Брод драстично је смањила производњу, што поврђују подаци да је у посљедње три године увоз сирове нафте у БиХ мањи за 138.000 тона, а тренд пада увоза настављен је и у 2016. години, открива пословни портал Капитал.
Рафинерија нафте Брод драстично је смањила производњу, што поврђују подаци да је у посљедње три године увоз сирове нафте у БиХ мањи за 138.000 тона, а тренд пада увоза настављен је и у 2016. години, открива пословни портал Капитал.
Према подацима које смо добили од Управе за индиректно опорезивање (УИО) у БиХ је у 2013. години увезено 1,02 милиона тона укупне вриједности 1,2 милијарде КМ.
У 2014. увезено је 953.517 тона у вриједности од милијарду КМ, док је лани увезено 888.870 тона сирове нафте у укупној вриједности од 633,5 милиона марака.
За десет мјесеци ове године увоз је износио 695.475 тона нафте, у вриједности од 387,4 милиона КМ.
Директор Сектора гранских удружења при Привредној комори РС Перо Ћорић каже за Капитал да се и на основу података о увозу којима располаже Привредна комора РС процјењује да је дошло до пада производње у Рафинерији нафте Брод.
„Очигледно је да увоз пада посљедње двије – три године, а шта је разлог томе не можемо са сигурношћу тврдити. Међутим, интерес свих у РС је да рафинерије у Броду и Модричи раде што боље, тим прије што оне заједно да „Нестро Петролом“, који сада има око 100 пумпи у РС и ФБиХ, запошљавају велики број људи“, казао је Ћорић.
Да је у рафинерији дошло до пада прераде показују и подаци из ревизорског извјештаја те фирме за прошлу годину у којем је наведено да је у току 2015. Рафинерија Брод прерадила 913.000 тона сирове нафте или 77 хиљада тона мање него 2014. године када је прерађено 990.000 тона.
„Приходи од продаје учинака повезаним правним лицима у пословној 2015. години, износе 83,5 милиона КМ, и у највећем дијелу, у износу од 83,4 милиона КМ, односе се на приход остварен од услужне прераде сирове нафте за повезано правно лице Оптима Група“, наведено је у извјештају.
Иначе, Рафинерија нафте Брод забиљежила је у првих девет мјесеци ове године губитак од 37,9 милиона марака што је за чак 28,2 милиона КМ у односу на исти прошлогодишњи период. Тиме је акумулирани губитак Рафинерије достигао 557,5 милиона КМ.
Приходи Рафинерије скоро су преполовљени у прва три квартала ове године у односу на исти период прошле и износили су 78,7 милиона КМ, док су у првих девет мјесеци прошле године били 144,2 милиона КМ.
Za 4 godine – ukupan pad od 12-13% ne može se nazvati drastičnim. To je pad fizičkog obima od 2-3% godišnje.
Opskuran naslov. Čisto žutilo.
cijena nafte 2014 sa 100 dolara na 2016 40 dolara nije pokazatelj stvarnog stanja stvari. volio bih pitati sarovica kako se kontrolise uvoz nafte i zasto se dozvoljavaju dampinske cijene za smece koje se uvozi. pivo u cg 1 euro a ovde 1km i neko jos da mi kaze da je to sve do akciza.
20-ak % za 4 godine nije ni malo. Mora da su presušila Zarubežnjeftova nalazišta.
http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2016/11/uvoz-nafte.png
@ex
Kako li ovaj idiot vodi firmu, kad je njemu 7% godišnje 2-3%?
Tebe, konju, u poslu izgleda vile nosaju.
@ onaj sa prizemlja,30.11.2016. 12:29:48
Evo ga čas iliti zadatak iz matematike za 7 razred osnovne škole.
Prosječno mjesečno u toku 2013. prerađivano 850 000 tona nafte. Prosječno mjesečno u toku ove godine prerađuje se 772750 tona nafte. Kolika je godišnja stopa rasta/pada obima proizvodnje u ovom periodu?
Kako samo u kontekstu ove vijesti zvuči hvaljenje povećanom pokrivenošću uvoza izvozom.
Губи се гњидо!
@ex
Kao što rekoh, vile tebe nosaju.
matematiku ostavi matematičarima, a ti slobodno u piljaru pa plajvaz za uho.
2013. prosječno mjesečno 85580431
2016. prosječno mjesečno 69547599 (do 31.10. je 10 mjeseci).
19% manje.
Ja ako se vratim u 7. razred ti se moraš vratiti tati u mošnice.
Mrš u piljaru.
@ onaj sa prizemlja,30.11.2016. 16:07:49
Nisam te ranije primjetio. Nisam mnogo ni propustio. Još jedan si koji lupeta. Bez veze i reda.
Republički zavod za statistiku objavljuje izvještaje o nafti i naftnim derivatima.
http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/energetika/2015/Energetika_Nafta_2015.pdf
U statističlim izvještajima jasno je navedeno koliko se uvozi, koliko se preradjuje, kako i gdje se troše nafta i naftni derivati. Kapitalov pokušaj da situaciju u Brodu predstavi crnom samo je jedan u nizu. Ništa novo.
Stanje je daleko od drastičnog pada. 2012. uvezeno je 970332 tona nafte, prošle godine uvezeno je 928120 tona nafte. To je godišnje stopa negativnog rasta manje od 2%. Prerada nafte je različita od uvoza – zbog promjene zaliha. Tako je u 2013. godini prerađeno 965720 tona nafte a prošle godine 917676 tona. To je godišnja stopa negativnog rasta manja od 3%.
U isto vrijeme naši turistički radnici bilježe redovnu dvocifrenu stopu rasta svojih učinaka (dolazaka i noćenja turista). U isto vrijeme naši maloprodajni trgovački objekti bilježe stope rasta od skoro 10%. Industrija (čiji je rafinerija dio!) u 2016 u odnosu na 2015 – bilježi rast od 7%. Raste i izvoz po stopi od 8%. Ali naši novinari k’o naši novinari. Njima je drastičan pad od 2,5% a rast od 10% im nije interesantan. Septembarska industrijska proizvodnja u 2016. bila je za 14,7% veća od ind. proizvodnje iz prethodne 2015. godine. To je ogroman rast i prosto fantastičan rezultat koji je prošao poptuno nezapaženo.
@ onaj sa prizemlja, 30.11.2016. 16:07:49
Zaboravih da te pošaljem u PM. Bezobraznu.
@ex
Zanatlijo, ajde ne petljaj se u ozbiljne poslove.
Što uze 2012. iz izvještaja, što ne uze 2011. za poređenje.
Statistika, naša dika, što poželiš, to naslika.
Skini RTRS naočale sa glave, umij se hladnom vodom, pa probaj ponovo.
Ako ne uspije, ostaje zanat.
LP
Interesantan je ovaj naš narod. Vrijeđa te i naziva idiotom i konjem bez ikakvog razloga i povoda. Međutim kada ga pošalješ u pizdu materinu onu bezobraznu – onda naprasno postane fin i uvažava sagovornika.
Jalija. Treba to ignorisat.
„U isto vrijeme naši turistički radnici bilježe redovnu dvocifrenu stopu rasta svojih učinaka (dolazaka i noćenja turista).“
turizam je jedina oblast koja konstantno bilježi rast u cijelom svijetu, na novim destinacijama koje nisu imale turista dolazak od 100 ljudi može biti povećanje od 100%
dakle, ovo ti nije pokazatalj razvoja ili „pozitivnih“ pomaka ukoliko nemaš podatke koliki je
procenat popunjenosti smještajnih kapaciteta u odnosu na raspoložive, koliko je izgrađeno novih u odnosu na prethodni period, potrošnja turista u odnosu na njihov broj, distribucija te potrošnje – koliko je na kojima lokalitetima (šta posjećuju) potrošeno, koliko je povećana potrošnja u restoranima, kafanama, prodavnicama, suvenirnicama, koliko dugo turisti ostaju, zašto dolaze (jer u turiste se računa i onaj koji dodje posjetiti rodbinu i sjedi u njihovoj kući par dana), kolike su investicije bile u toj grani (koliko od toga je javnih sredstava uloženo) i kakav je povrat tih investicija…