Ревизори о дуговима: Слиједи 10 тешких година

Ако планови Владе о економском опоравку и овог пута пропадну Српска више неће моћи да враћа дугове, упозорава главна служба за ревизију. У првој анализи учинка задуживања Владе у задњих пет године, ревизори упозоравају на висок ризик одрживости дуга. Са три велика упитка питали су Владу гдје ће убудуће налазити новац за крпљење будзета јер ће половина њених прихода отићи на отплату дугова и то ако све испадне онако како је власт планирала. Ниједна од наредних 10 година кажу ревизори, неће бити лака.

четвртак, август 11, 2016 / 10:26

Ако планови Владе о економском опоравку и овог пута пропадну Српска више неће моћи да враћа дугове, упозорава главна служба за ревизију. У првој анализи учинка задуживања Владе у задњих пет године, ревизори упозоравају на висок ризик одрживости дуга. Са три велика упитка питали су Владу гдје ће убудуће налазити новац за крпљење будзета јер ће половина њених прихода отићи на отплату дугова и то ако све испадне онако како је власт планирала. Ниједна од наредних 10 година кажу ревизори, неће бити лака.

“Имајући у виду неизвјесност и условљеност позајмљивања код међународних кредитора, те ограниченост капацитета домаћег тржишта капитала, постоји ризик немогућности прибављања потребних средстава, због великог раста потреба за финансирање Буџета. У наредних 10 година нас очекује отплата дуга из Буџета РС која на годишњем нивоу неће бити мања од пола милијарде марака”, рекли су ревизори.

Најгора године биће 2018. када ће за отплату дуга потрошити готово половину буџетских прихода. Прави шок се очекује 2023. када драстично расту рате за отплату спољног дуга, док се на унутрашњем плану тек требамо задужити. Да се троши више него што се има одавно упозоравају и економисти.

“Имали смо и неко повећање пензија, повећање плата буџетских корисника. Дугорочно то није било одрживо јер наш економски раст није могао да поднесе тај ниво права. Наравно да политички није добро за онога ко је тренутно на власти да смањује та права и она се тако држе на некакав вјештачки начин додатним задуживањем”, рекао је Саша Грабовац из Удружења економиста “СWОТ”.

Да је Влада трошила без јасног плана и циљева зацртаних у економској политици тврди у извјештају главни ревизор Душко Шњегота. Израчунао је да је 95 одсто пара завршило је у буџетској потршњи, а мањи дио у привреди и инфраструктуру. У Министарству финансија не слажу се са оцјенама свог некадашњег упосленика и помоћника тадашњег министра Александра Џомбића. Дуг је тврде под контролом и спадамо у мање задужене државе.

У Министарству кажу да ће у будућем периоду задуживање бити усмјерено на велике инфраструктурне пројекте, изградњу путева и систем заштите од поплава. Заудуженост, незаконски лимит и тренутно износи 45 одсто БДП-а. Иако ревизија тврди да су упитни критерији којима власт оцјењује стање у ком се налази, поједини економисти кажу да ни ревизор није све околности узео у обзир.

“Намјена кредитних средстава за која се Република Српска задужује су изградња инфраструктуре, подршка здравственом сектору, изградња студентских домова, опремање Министарства унутрашњих послова, а сервис се врши из Буџета .Апсолутно одбацујемо тврдње да је већина кредита намјењена за буџетску потрошњу”, рекли су у Министарству.

“Ја нисам спреман баш до краја да се ухватим за ту ревизорску констатацију која може бити основа за мишљење с резервом. Да ли је нешто плански или неплански живот се не може планирати и увијек ће друга страна рећи да поплаве из 2014. није било могуће планирати”, рекао је економиста Горан Радивојац.

Укупни дуг Републике Српске у петогодишњем периоду којим се бавила ревизија порастао је за више од трећине и на крају 2015. достигао 5,3 милијарде марака. У министарству финансија тврде да је дуг тренутно за милијарду марака мањи.



0 КОМЕНТАРА

  1. „Ниједна од наредних 10 година кажу ревизори, неће бити лака“.

    Значи ли то да су ове до сада биле лаке???
    Наравно да јесу-
    За сав политички олош који је задужио народне и праунуке(своје наравно не), да би платио његову паразитску војску која га је“вјерно“ пратила и подржавала, у бахаћењу, расипништву,алавости, ничим зарађеном благостању…,
    У зидању и куповини огромних хацијенди,вила,станова, скупоцјених лимузина, јахти, хотела, мотела, спортских клубова, банковних рачуна, скупоцјених одмаралишта…,(јебо иметак арапских шеика и нафташа)…,

    наспрам – велике већине поштеног и честитог свијета који нема ни за гаће да честито промјени, чија дјеца немају ни за зуб да поправе, солидне патике…,за мале дугове сијеку им струју, воду, умиру од баналних ствари јер се не могу лијечити на вријеме…ко нема да плати нека цркне к’о псето….,
    Еее моје небеско српство, мој небески народе? :-o:(:P

  2. Budjenje poslije pijancenja i bahanalija u Balkanskoj Bajinoj krcmi poslije pocetnog mamurluka bice izuzetno bolno i otreznjenje ce trajati godinama ako ne i decenijama.
    Kako je bilo naivno za vjerovati da ce nas dvojac sa „KORMILAROM“ ( Baja i Barbika) negdje drugdje osim zivog blata u kome se nalazimo — dovesti ?
    Zao mi je prosjecnog gradjanina kopji je podlegao Bajinoj “ nacionalnoj retorici i i atmosferi svjesno izazvanog kontrolisanog haosa““ u kome je racionalno rasudjivanje pojedinca reducirano na odbranu “ nacionalnog interesa“ a sve drugo je manje vazno, odnosno doci ce kada mi budemo svoji na svome.
    Naravno svi eminentni ekonomisti pa i gospodja Cenic koji su godinama upozoravali na vrlo negativan trend privrednog razvoja u RS-u su bili strani placenici a jedino je nastavnica engleskog bila u stanju da brani interese RS…

  3. Pisati u dugu iz perspektive znanja i prakse sa kraja prošlog vijeka – pogrešno je. Sve što je vrijedilo tada – više ne vrijedi. Dug je eksplodirao. Svi su dužni. Sve više dužni. Oni koji zaostaju u trci u zaduživanju u direktnom su gubitku koji se u našem slučaju mjeri miljardama evra/maraka/dolara.

    Dug je u svakom slučaju ispod 60% BDP. 58% je dug koji su pronašli revizori a Vlada tvrdi da je dug oko 47%. Oba rezultata su daleko ispod evropskog ili svjetskog prosjeka. Oba rezultata govore da upravo u kvalitetnom zaduživanju i kvalitetnom plasmanu tih sredstava treba tražiti priliku ubrzanog rasta i razvoja.

    U zadnjih 5 godina dug u Srpskoj je povećan za 30%. Dug u Rusiji je povećan za 200%. Dug u Kini je pred pravom eksplozijom. Za 5 godina povećan je za zvaničnih 100% a analitičari sa zapada pretpostavljaju da je daleko veći jer preko svojih državnih preduzeća Kina može da vodi i vodi zakulisanu monetarnu politiku. Dug Australije povećan je za više od 300%. Dug Južnoafričke Republike uduplan je za 5 godina. Dug Japana se popeo na vrtoglavih 230% BDPa.

    Dakle… na sceni je velika trka u zaduživanju i svako ko nam govori da u toj trci ne treba učestvovati treba priložiti i neke argumente za tu svoju ideju.

  4. Na svjetskoj je sceni aktuelan ranije nezamisliv monetarni eksperiment. Kako nedavno reče neko od Rotšilda – bjesomučno se štampaju rekordna novčana sredstva. Živimo u eksperimentu u kome je stradala realna ekonomija.

    Sve neodoljivo podsjeća na primarnu misiju iz doba SFRJ kada su komunisti kad god im zafali para – pare štampali. Treba im za plate oficirima, novu fabriku ili za otkup pšenice – komunisti su problem rješavali štampanjem para. Uzrok problema bio je nekonkurentna privreda a primjenjeno rješenje problema – problem je samo činilo većim i gorim.

    Zapadne privrede već dugi niz godina gube trku u konkurentnosti. Prodaju maglu. Prodaju brend ili ikonice na ekranu mobilnog telefona. Najveći dio onog realnog, onog materijalnog – već dugi niz godina dolazi sa istoka. To je uzrok problema koji se pokušava riješiti bjesomučnom trkom u zaduživanju.

    Obzirom da su Kinezi najveći kupci svih tih dugova – opšti sunovrat bi i njih žestoko (možda i najžešće!) pogodio.

  5. „Zapadne privrede već dugi niz godina gube trku u konkurentnosti. Prodaju maglu. Prodaju brend ili ikonice na ekranu mobilnog telefona. Najveći dio onog realnog, onog materijalnog – već dugi niz godina dolazi sa istoka.“

    Ex, izvini, stvarno nemam neku zadnju namjeru da se nakačim na tvoje postove, ali ti ih ovdje lupaš najveću količinu i prosto zadivljuješ svojom povrđnođću čega god da se dohvatiš.

    Znaš li ti naprimjer šta je to Matlab ili teorija automatskog upravljanja. Koliko je danas za funkcionisanje proizvodnje važno softversko kalibriranje sistema. Danas pet inžinjera mogu samo reprogramiranjem sistema od automatizacije do aplikacije na ikonici telefona kojom se usklađuje transport više sistema u izbacivanje praznog hoda. Naprimjer, program koji omogućava da više firmi ima uvid u trenutne transportne potrebe svojih saradnika, može zaraditi mnogostruko više nego stotinu onih koji proizvode kako ti kažeš „realnog, onog materijalnog.

    A što se tiče ekonomskih kretanja mislim da nakon što si pet godina tvrdio da se više dugova vraća nego što se zadužuje, a u međuvremenu je dug eksplodirao, a sada nam tvdiš da to nije uopšte loše, sasvim dovoljan pokazatelj tvoje kompetentnosti.

  6. @ češnjak,18.08.2016. 07:42:42

    Statistika je neumoljiva. Svjetski privredni tokovi 70tih ili 90tih godina nemaju mnogo veze sa privredom u drugoj deceniji ovog vijeka. Evo u kratkim crtam:

    Prije 30 godina kineska je privreda bila 10 puta manja od privrede SAD. Danas Kinezi proizvode daleko više. Kažem daleko više… jer isti proizvod se u Kini i SADu fakturiše i obračunava po dramatično različitim cijenama. Telefoni koji iz kinesekih fabrika kreću prema Evropi i SAD se fakturišu po cijenama od po nekoliko dolara. U evropskim se prodavnicama prodaju po cijenama stotinu puta većim. Slično je sa igračkama, garderobom, obućom, bijelom tehnikom… Jedan telefon kineskom BDP doprinese sa 3 dolara a taj isti kineski telefon društvenom proizvodu jedne Njemačke ili Kalifornije doprinese sa 300 dolara.

    Amerika je 1992. godine izvozila 25 puta više tehničke robe nego Kina. Danas Kinezi izvoze 4 puta više tehničke robe od SAD. Kada tome dodaš pomenuti efekat obračunskih i transfernih cijena – situacija je daleko dramatičnija.

    Japanska privreda je danas istog obima i vrijednosti kao što je bila 1993. godine. Kineska je u istom periodu porasla 25 puta.

    Za samo 5 godina Kina i Indija će po ekonomskoj snazi biti jednake zbiru ekonomija SAD i EU. Prije 30 godina bile su 10 puta manje.

    Sasvim moguće da čitav zapadni svijet čeka ono što Grci proživljavaju u zasnjih 6 ili 7 godina. GDP po glavi stanovnika je pao sa 30 na 18 hiljada dolara.

    Elem, vratimo se u lokalne okvire. Dug u Srpskoj nije eksplodirao. Dug je eksplodirao u ostatku svijeta.

    Ali vidim da se tebi sve mora nacrtati. Ako više duga vraćamo nego što duga uzimamo to ne znači da dug neće rasti. Razlog su kamate na kredite. Dugovi se vraćaju sa uključenim kamatama a uzimaju se u iznosima u kojima kamata nije obračunata.

    Ako uzimaš kredite po kamati od 5% i svake godine vraćaš isto onoliko koliko uzimaš za 5 godina – tvoj dug će porasti za 30%. To je matematika iz osnovne škole. Imate li vi matematiku u Federaciji?

  7. Postoji statistika koja vrlo jasno pokazuje dramatičnost promjena u svjetskoj ekonomiji. U njoj su eliminisani efekti transfernih cijena ili brenda. Slikovita je. Neumoljiva.

    Cement.

    SAD su kao najveća svjetska sila u čitavom prošlom vijeku potrošile ukupno 4.5 gigatona cementa. Za 100 godina – 4,5 gigatona. Za sve njihove brane, kuće, mostove, fabrike, autoputeve, nebodere, bazene…

    Kina je za tri godine, od 2011. do 2013. godine potrošila 6,6 gigatona tog istog cementa. Praktično 50% više nego SAD za 100 godina.

  8. „Imate li vi matematiku u Federaciji? „

    Svako od djece u Pederaciji koje sada kreće u školu je dva puta manje zaduženo od svog vršnjaka kojem se tvojom računicom povrata kredita uduplao iznos koji duguje od trenutka kada se rodio do trenutka kada je krenuo u školu.

    Razumiješ li ti da za svaku komponentu u softver koji kinezi ugrade u svoj mobitel oni plaćaju ljudima u razvijenim zemljama koji su kreirali te inovacije? Za tebe je to „magla“ a kineska roba je ono „materijalno“.

    Dug raste kada se dodatno zadužuje i linija rasta se očigledno ne planira odmarati niti skretati.
    Samo mi je žao što ljudi sa Kembridža i singapurske berze nisu čuli za tebe da im objasniš šta će se to u skoroj budućnosti dešavati sa svjetskom ekonomijom.
    Ali, imaće se kad kajati.

  9. Da, cement. Slične rezultate pokazuje i proizvodnja čelika. Amerikanci su svoju proizvodnju čelika u zadnjih 50 godina smanjili za 25% a Kinezi svoju povećali za 60 puta.

    Savremene monetarne tendencije nam govore možda i paradoksalno – samo se budala u vrijeme današnje hvališe kako nije dužan. Trka u zaduživanju je apsolutni svjetski trend.

    Jedina ozbiljna država koja ovaj trend ne prati je Indija. Sve ostalo, što se smatra iole ozbiljnom državom – svoj dug značajno uvećava. Ovo izobilje kapitala koje je nastalo bjesomučnim štampanjem para – usmjerava se u održavanje kakve takve inflacije i kakvog rakvog rasta. Jedino mi mirno gledamo kako nam višegodišnja deflacija guši privredu.

  10. Ex, ama prestani,
    cement i čelik, jebote ti si na nivou titovih petoljetki iz šezdesetih godina. Mi gradimo prugu pruga gradi nas, srce ruke i lopata, veće lopate za rudare…
    Cement i čelik – „jaro moj kolko sam ja u tu kuću stuko željeza“

    Kontaš li ti da dok su kinezi ubijali svoju prirodu praveći cement, u Americi ljudi već decenijama koriste kompozitne materijale koje i mi tek sada usvajamo. Jesi li ti ikada čuo za nanotehnologiju, karbonska vlakna, polimeri, kompozitne materijale… – tehnike koje olakšavaju građenje i ojačavaju otpornost. Pa čovječe dok ti brojiš tone cementa ljudi printaju od umjetnik kukova do nosećih konstrukcija. Pa ti kinezi i danas koriste proces koji su prije više od vijeka osmislili Simens i Martin, i za dvije decenije će koristiti i plaćati tehnologije i softvere za proizvodnju koje sada razvijaju na institutima u Americi i Evropi – a ti heeeeej, ti brojiš proizvodnju čelika.

    Znaš li ti da se u ovom trenutku ve ć rade mostovi koji u sebi ne sadržavaju niti jedan od klasičnih građevinskih materijala?

  11. @ češnjak,19.08.2016. 08:26:39

    Da. I cement i čelik. I visokotehnološka roba. I garderoba. I koncentrat paradajza za kečap. I čaše za kafu za ponijeti. I švedski Volvo. I solarni paneli.

    80% svega što je izgrađeno i montirano na olimpijskm igrama u Brazilu je Made in PRC. To je apsolutna svjetska dominacija. To nije zabilježeno u istoriji. Od banaka koje su finansirale infrastrukturu, preko semafora na raskrsnicama i dvoranama, preko kondoma i pločica u tuš kabinama, do stolica po tribinama i dresova na sportistima. Sve je kinesko. Sve je sa dalekog istoka. Zastave na jarbolima su napravljene u Kini. Zapadne ekonomije gube trku. Rješenje pronalaze u ovom aktuelnom monetarnom eksperimentu – bjesomučnom štampanju para i zaduživanju.

    Neko će možda reći da se ponašaju po receptu starih evropskih aristokratije – posle mene potop. I bi potop.

  12. Jah, potop,
    Sto nas nakon tvog omiljenog bijega u kinesku privredu vraca na pocetak i stvarnu temu ove vijesti.
    A nakon svega, ni onog milionaipo nema bez kredita. Svo zaduzivanje u ovih deset godina nije rijesilo cak ni kasindol. Zamisli da se donese odluka da niti jedna osoba cije ime bude zabiljezeno na referendumskom spisku nema pravo lijecenja u sarajevskim bolnicama.

    To je potop jabucno apotekarske aristokracije

  13. @ češnjak,19.08.2016. 09:14:33

    Ne pratiš, jeb’o ga ti. Po ugledu na novu bolnicu u Bijeljini i novo krilo KC BL, grad Istočno Sarajevo dobija savremen bolnički objekat. Nova bolnica, tamo pored Skupštine grada a prema onom kružnom toku što jednim krakom vodi na Jahorinu a drugim prema zgradi SIPE – biće gotova do kraja 2018. godine. Projekat je vrijednosti 50 miliona maraka.

    Ne reče mi ništa o novoj monetarističkoj doktrini?

  14. Po ugledu na novu bolnicu u Bijeljini i novo krilo KC BL, grad Istočno Sarajevo dobija savremen bolnički objekat.
    ———————————
    Аха, како да не!
    Здравље пацијената и народа лијече прескупи дигитализовани објекти, а не доктори, специјалисти?
    Чекање по пола године на преглед код кардиолога, холтер, живчаног и сл…,зависи баш од скупоцјених бљештавих зидина…,ко нема да плати у приватној кућној амбуланти нека цркене..,
    Наравно да улагање у струку, специјализације, лолама не доноси профит као грађевина, ..,они се свакако ту и не лијече, нити ће се лијечити..њихове клинике су по Бечу, Израелу, Монаку…,

    ударање темељитог камења
    http://www.glassrpske.com/banjaluka/gradske_teme/Uskoro-ljekar-nadohvat-ruke-za-2000-mjestana-u-Donjim-Kolima/215857.html

  15. „Ne reče mi ništa o novoj monetarističkoj doktrini? „

    Opet ti čovječe. O kojoj monetarnoj doktrini ti i ja da razgovaramo?
    Koji je to kompleks sitnih duša? Živimo u državi koja i penzije isplaćuje na kredit, gdje je najmanja penzija 168 KM, univerziteta nam nema ni među 500 na svojetu, a ti sa frtalj škole i znanjem brojeva do deset na engleskom hoćeš da tabiriš kretanja na volstritu i singapurskoj berzi.
    Nigdje majka nijie rodila toliko stručnjaka za propast svijeta kao na ovim padinama Dinarida.

    Kolika je propast amerike spreman bi bubnuti iz prve, ali zatražiti finansijski izvještaj o Andrićgradu ti ne pada na pamet, meni bi maicumilu, a ovdje si spreman blejati o tome kako tvoj narod treba trpati pare u Nemanjino dupe.

    Po tebi, ja provociram i vrijeđam, a Dodikove podguzne muhe su ti neupitne.
    …………………………………………………………………………………………………………..

    Kažeš nova bolnica do 2018. Bogati’ De mi reci ijedan jedini projekat koji je za Dodikove vlasti izveden u roku?
    Ja mislim da će ta bolnica biti izgrađena između završetka aerodroma u Trebinju i autoputa od Banja Luke ka Splitu.

    Pa meni je jednostavno nevjerovatno koji to nedostatak obraza mora biti da nakon svih lažnih obećanja od projekata do referenduma ti ovdje meni tvrdiš da će neki od njih biti završen u roku.
    Pazi, meni nije važno, ali zar te nije stid ovdje ljudima kojima su te bolnice potrebne tvrditi da će od toga biti nešto.

    Možda će do 2018 završiti i fasadirati onu prostoriju lijevo od ulaza – da kćerka otvori još jednu apoteku.

  16. Упоређивати висину нашег дуга са дугом земаља које посједују јаку привреду као Кина или јаку ресурсну базу као Русија у најмању руку је инфантилно. Учешће индустрије у БДП ни код једне поменуте државе није биједно као код наше (неких 8%), зато ће мо ми имати озбиљних проблема у будућности, јер не производимо већ увозимо. А ко год вам каже да ће мо живјети, а да не производимо, вјерујте или лаже као пас или нема појма о реалној економији или је наставница енглеског.

  17. @ češnjak, 19.08.2016. 13:26:42

    Poprilično sam sistematičan. Volim da se držim zadane teme. Ako uvijek i na svakom mjestu pričamo/pišemo o svemu i svačemu onda ne pišemo ni o čemu. Tema je dug, držimo se tog zadanog okvira. Ti kad se sudariš sa argumentima redovno bježiš od teme. Pisao bi o apotekama, aerodromima i Andrićgradovima.

    Glupa ti je taktika. Možda može proći pred zadrugom ili u kafani ali internet forum omogućava nešto ozbiljniji pristup.

    Da rekao sam ti da vrijeđaš i ostajem pri tome. Tvoje poređenje sa NDH klasičan je bezobrazluk i uvreda.

  18. „Nova bolnica, tamo pored Skupštine grada a prema onom kružnom toku što jednim krakom vodi na Jahorinu a drugim prema zgradi SIPE – biće gotova do kraja 2018. „

    jebiga Ex, tvoja prethodna pričanja o Andrićgradu, vraćanju duga, rastu izvoza pa i ova besmislena tlapnja o tome da će bolnica za koju je tek raspisan tender, a da vlada RS nema ni pojma kako će obezbijediti novac za njenu gradnju, biti završena do 2018. godine jesu pokazatelji tvoje sistematičnosti i znanja. Na takve neuloze sam odlučio reagovati opkladama koje će pokazati i dokazati tvoje stvarno vjerovanje u ublehe koje prodaješ.

    Ja kažem da su tvoje tvrdnje o kretanju duga jednake gluposti kao i tvoja tvrdnja da će taj objekat biti izgrađen do 2018. Jednaka mjera argumenata i logike koja samo ima jedan cilj, a to je da zamaskira stvarno stanje i obezbijedi političkoj opciji koju podržavaš i čije laži ponavljaš da dobije još jedan izborni mandat.

    Evo sad, ti tvrdiš da će nova bolnica biti izgrađena do 2018. – ja na tvoju tvrdnju uzvraćam pozivom na opkladu u odnosu 1:10. Ja sam spreman uložiti od 1KM do 10 000 KM. Znači, ako do 31.12. 2018. bude izgrađena ova bolnica, ja tebo isplaćujem 10000, ako ne bude izgrađena ti meni 1000 KM. Potpisati i ovjeriti kod notara.
    Sistematičnije ne može

  19. @ češnjak,22.08.2016. 07:39:01

    Ti si započeo priču o Kasindolu, ja sam odgovorio sa planovima za novu bolnicu u Iastočnom Sarajevu. Ne tvrdim da će bolnica biti gotova do 2018. Takvi su planovi. Smijali smo se i bolnici u Bijeljini – pa je završena. Smijali smo se i južnom krilu KC BL – pa je krilo završenp. Sabura.

    Već sam ti skrenuo pažnju da se sa novcem na bahatim. Ne kladim se takve iznose. Nije moj stil. To je po meni odraz primitivizma.

    Vratimo se temi… Dug.

    Šta tebi nije jasno u mojoj priči da je u cijelom svijetu aktuelna trka u zaduživanju i da mi u toj trci kasnimo?

  20. Ex,
    priča o dugu jeste priča o dugu to koliko ti nisis sposoban ili ne želiš to da vidiš je pokazatelj tvoje stvarne sposobnosti da razumiješ išta od priče o dugu.
    – Za pet godina porast duga za trećinu i za isto to vrijeme nesposobnost da se iz tih zaduženja finansira urgentni problem zdravstvene usluge u Istočnom Sarajevu
    – Ti nisi govorio ni o čijim planovima nego si izrekao tvrdnju „Biće gotova do 2018. – sada pokazuješ koliko vjeruješ vlastitim riječima i riječima ljudi koji su obećali na javnom skupu da će bolnica biti gotova do 2018.
    – Ti isti ljudi, na čije izjave se pozivaš (mada ti gledaš samo sport) svjesni toga da u ovoj predizbornoj kampanji ne mogu ponuditi prezentaciju niti svečano otvaranje niti jednog razvojnog projekta, kao žabe se napuhuju pričom o referendumu.
    – Referendumu koji je opet priča o dugu, jer RS nema pare za to. Ja sam vam ovdje prvi i jedini rekao da taj referendum treba finansirati tako što će svaki glasač dobrovoljno da uz listič ubaci i 10 KM za finansiranje te „direktne demokratije“
    – Ovako je činjenica, dižete kredite kojima se finansiraju plate budžetskih potrošača koji su stranačkom voljom pozapošljavani od institucija do željeznica i termoelektrana koji konstantno proizvode gubitke i tako se referendumski kurčite, a građani Istočnog Sarajeva će i nakon 2018. odlaziti u Pederaciju i tamo se liječiti.
    – Vidiš, za mene je to primitivizam.
    Priča o dugu jeste i priča o Andrićgradu koji proizvodi gubitke. Dugove koji su se na RS natovarili jer se finansira jedna političko-estradna tlapnja režisera koji se prodao za mjesto uz sofru Precednika, ti ovdje pokušavaš porediti sa dugovima koje podižu Njemačka ili Japan.

    Samo me zanima kakav ti je interes i kako se sam sebi pravdaš kada pred svima nama glumiš faktički megafon esenesdeovskih laži.

  21. @ češnjak,22.08.2016. 11:15:49

    Interes. Nemam interes. Prosto mi je glupo kada priučeni novinari šire lažnu sliku. Vidim da se ljudi primaju bez namjere da pokušaju razumjeti odnose i procese.

    Vodjen sam jednom krilaticom i volim da je se držim. Ide nekako ovako: Veliki ljudi bave se idejama, mali ljudi bave se dogadjajima a oni najmanji bave se drugim ljudima. Ti uporno insistiraš na tome da budemo najmanji ljudi.

    Meni je interesanan fenomen ubrzanog porasta nivoa duga u svijetu. Ovako nešto se nikada u istoriji nije dešavalo. Tebi je to očigledno bez veze. Biće da je u pitanju nedostatak obrazovanja. Vjerovatno nisi ekonomske struke. Poštujem.

    Naći ćeš ti sagovornika za stranačka prepucavana i pljuvačinu. Ne sumnjam.

  22. ex-1978,22.08.2016. 11:45:24
    „Meni je interesanan fenomen ubrzanog porasta nivoa duga u svijetu. Ovako nešto se nikada u istoriji nije dešavalo. Tebi je to očigledno bez veze. Biće da je u pitanju nedostatak obrazovanja. Vjerovatno nisi ekonomske struke. Poštujem.“
    Prije će biti da ti nemaš pojma o ekonomiiji.Više puta u istoriji je bilo prekomjernog zaduživanja a poslije toga je najčešće bio ekonomski i monetarni krah a najpoznatiji slučaj je sa epicentrom u francuskoj u 18 vijeku.Jedino što je novo je što smo sad svi uvezani pa se proširilo i kod nas a prije smo bili zaštićeni naturalnom razmjenom.
    Inače liberalni kapitalizam koji tako zdušno podržavaš nikad nikom nije donio dobro osim pojedincima nalik tebi koji misle da se svjet vrti oko njihove gujice.Ekonomija komonvelta u vrijeme kad je postajala najjača na svijetu je bila i najzaštičenija na svijetu, Njemačka koja je i dan danas među jačima je to postala kad je Bizmark nakon ujedinjenja prvo stvorio socijalnu državu pa onda okupio ekipu koja je formirala privredu kakva i danas postoji.
    i ko boga te molim da ne „voziš u rikverc“ vjerujem da znaš

  23. @ mica trofrtaljka,22.08.2016. 13:47:04

    Pretpostavljam da su tvoja znanja iz ekonomije zavidna. Rijetki su takvi ljudi. Mogu li dobiti linkove za naučne radove? Ili informaciju o projektima/preduzećima/proizvodima na kojima si radio…

    Globalizacija je sama po sebi unikat. Nikada nismo kao što živimo danas – živjeli u globalnom selu. Nikada nismo bili više uzajamno povezani i zavisni jedni od drugih. Tako da je i ova trka u zaduživanju – nov momenat. Pravi veliki eksperiment.

    Ti koliko vidim zagovaraš skorašnji slom? Globalni? U kom roku?

  24. A koji si ti pa da ti se ispovjedam????
    O prekomjernom zaduživanju sam čitao na više mijesta jedino što je sad prvi put globalno ili bar zapadni dio.Mislim da ima nešto i na blogu nkatic prije par godina agdje još sam čitao ne sjećam se ali nije ni bitno bitno je je li tačno ili ne a jeste tačno.
    što se tiče mojih referenci šta tebe boli vršnjak gdje sam i šta radio nebitno je ionako mi ekonomija nije struka osim ako i ti ne preferiraš „oni najmanji bave se drugim ljudima“

  25. „Vodjen sam jednom krilaticom i volim da je se držim.“

    Ti bi bio moj idol da je tako. Nažalost, ti si ovdje već pokazao kako si spreman baviti se drugim ljudima kada si ismijavao Govedaricu zato što je poslanik, a po zvanju je nastavnik fizičkog vaspitanja, ali ja ipak mislmi da tada nisi bio najmanji nego si najmanji bio kada si rekao da smatraš da je Željka sposobna da bude premijer iako je nastavnik engleskog jezika.

    Znaš. kada govorimo o idejama, događajima pa i o ljudima mi ustvari govorimo o sebi.
    Tvoj dvostruki standard o vukoti i željki nije priča ni o idejama, niti o ljudima – to je samo prosta, jeftina priča o interesima.

    Tvoje izvlačenje da nisi tvrdio da će bolnica biti završena 2018, mada svako može dva komentara iznad vidjeti da lažeš o vlastitim riječima te sasvim razumljivo svrstava među one koji i u priči o referendumu vide samo jeftini sedmodnevni predizborni interes.

  26. @ mica trofrtaljka,22.08.2016. 14:41:02

    Obzirom da si napisao da nemam pojma o ekonomiji očekivao sam da će iza svojih riječi stati nekim svojim referencama. Ali očigledno da nećeš. Očigledno da se tvoje riječi ne pikaju. „Znanje“ kupiš sa blogova. Nije ti baš neki izvor. Treba to mnogo ozbiljnije.

    @ češnjak,22.08.2016. 14:47:11

    Čudi što ne razlikuješ digresiju od glavnog toka diskusije. Čudi što uporno pišeš o stvarima koje sa temom slabo ikakve veze imaju. Ali ne čudi me što o temi nemaš ništa da kažeš. Znamo zašto je to tako. U monetarnim agregatima imaš samo ograničeno znanje. O agregatnoj ponudi i potražnji si tek možda nešto načuo. Obzirom da niti jedni niti drugo nema veze sa proizvodnjom struje – tanko opserviraš. Cijenim da ti je struja struka. Poštujem.

    Ako je tema o Govadarici, onda je red da se o njemu piše. A to da je difovac – opšte je poznato. Poznato je i to da nema radnog iskustva u struci. Međutim, na ovom mjestu pišemo o fenomenu duga. Bar bi trebali. Valjda će se pojaviti neko ko nije ekonomiju učio samo sa blogova i iz tekstova od po 500 riječi.

  27. Ex,
    ti si godinama ranije tvrdio da se više vraća nego što se zadužuje i nakon što je dug narastao za trećinu ti tvrdiš da je to dobra politika u skladu sa evropskim trendovima. Toliko o tvojoj stručnosti i pravu da nekoga prozivaš za ekonomsko neznanje.

    Samo mi reci ovo – Da li ti kažeš da je dobar onaj domaćin koji za deset godina udupla vlastite dugove?

    Da li Republika Srpska po tebi vodi dobru politiku zaduživanja i korištenja kreditnih sredstava koje dobije po kamatama po kojima se RS zadužuje?

    Da li treba ovako nastaviti?

  28. @ mica trofrtaljka,22.08.2016. 15:32:00

    Pročitaj onaj svoj komentar u kome pominjaš Francusku. Vidiš li da sam sebe pobijaš? Nikada do sada, u ljudskoj istoriji, države nisu bile ovoliko dužne.

    @ češnjak,22.08.2016. 16:28:21

    Vrlo je jednostavna matematika koja objašnjava kako dolazi do povećanja nivoa duga iako se iz godine u godinu više vraća nego što se uzima kredita. Objasnio sam ti. Nacrtao kao malom djetetu.

    Nivo duga nije mjera kvaliteta domaćina.

    Srpska ne vodi dobru politiku niti ima instrumente za vođenje dobre politike.

    Nipošto. Ali to moje nipošto nije vezano za nivo duga jer nivo duga sam po sebi – ne objašnjava i ne pokazuje mnogo. Neke druge stvari se pikaju.

  29. MMF u svojim analizama radi i predviđanja budućeg nivoa duga po zemljama. Obično su ti podaci mjerodavniji od informacija koja dolaze iz državnih institucija. Investitori se radije odlučuju za MMFove tabele.

    MMF za 2020 godinu predviđa sljedeće vrijednosti odnosa duga i BDP.

    Austrija 85%
    Albanija 55%
    Belgija 100%
    BiH 37%
    Kina 50%
    Hrvatska 87%
    EU 80%
    Italija 122%
    Portugal 120%
    Makedonija 46%
    Crna Gora 60%
    Srbija 72%
    Slovenija 90%
    SAD 105%
    Mađarska 73%

    Očigledno je nivou duga u BiH najniži u regionu i debelo niži od razvijenih ekonomija.

    Ko i zašto širi paniku o dugu kao nekom našem posebno ozbiljnom problemu kada je situacija zapravo potpuno suprotna?

  30. ex-1978,23.08.2016. 06:38:22[
    izvini al zaista se nadam da si samo budala a ne fukara. Zapadna evropa je tada bila skup kneževina kraljevstava tako da bi diskutovali na temu trebalo bi prvo definisati privatni i državni dug jer jel kraljev dug državni ili privatni? On ga je uzeo a narod će vraćati ko i kod baje.
    Kad je dug tako bajna stvar što ti ne podigneš jednu milijardicu pola po našem narodnom običaju daš baji on ima čime zakrpiti rupe a ti imas sve šume rs za drugu polu podigneš još jednu natronku i veeeliku vrećaru i hebeš konkurenciji mater po kratkom postupku?

  31. „Očigledno je nivou duga u BiH najniži u regionu i debelo niži od razvijenih ekonomija.“

    Ti čak ni sebe samog ne uspijevaš smuntati. svjestan toga da se dugom ne upravlja dobro i dakreditna zaduženja ne rastu zbog razvojnih projekata nego zbog finansiranja bagera koji plešu odu radosti, priču skrećeš na poređenje visine duga u odnosu na druge zemlje, ali i tada moraš napisati „razvijene ekonomije“.

    RS podiže kredite da bi održala na životu sistem željeznice koji konstantno proizvodi sve veće dugove, a Belgija istovremeno podiže kredite da bi osavremenila i razvijala nove tehnologije u oblasti prevoza. I ti hladne glave porediš kredite koji idu u nove tehnologije koje ćemo sutra opet mi kupovati na kredit od njih i nas koji od svih nabrojanih zemalja najmanji procenat BDP-a ulažemo u obrazovanje, istraživanja i razvoj.

    Prije nekoliko mjeseci Hrvatska je u Londonu odbila zaduženje kod ERBD jer joj kamata nije odgovarala, istovremeno Dodik na aligatorskom tržištu kod netransparentnih fondova pokušava dobiti kredite koji su duplo nepovoljniji.

    Ex, jesi li ti pročitao revizorski izvještaj? Pa nemoj da ti ga prepričavam – ovo nije rast zaduženja ovo je kotrljanje nizbrdo cijelg društva – kotrljanje koje će se svake naredne godine još više ubrzavati. Laž je da se manje zadužuje nego što se vraća – laž u svakom pogledu. Lažeš i sebe i ljude jer strukturalno taj dug čim se podigne odmah se i pojede. Termoelektrane tonu u gubitke i istovremeno zapošljavaju nove radnike i ti kao ekspert za međunarodnu ekonomiju, valjda smatraš da ti je ispod časti napraviti analizu stvarne cijene tih zaduženja i da o tome govoriš – ti se baviš kinsekom ekonomijom i Vukotom Govedaricom ( i gle, opet, o njemu, a o željkicinoj stručnosti ni riječi – stranačka stega – šta li?)

    A toj domaćici dug, za dvije godine će na rate kredita odlaziti pola onoga što zaradi i to na otplatu onoga što su već pojele željeznice, uhljebi u termoelektranama…

    Ex, ko će platiti ovogodišnji minus od 700 000 KM koje je napravio Andrićgrad?
    Stigneš li pored brojanja američkog željeza malo razmisliti i o tome?
    Hoće li popola Lotika i Vlada ili će sav dug pokriti novo zaduženje koje će 2023. iskihati vaša djeca?
    Ili ti je važnije upoređivati procente duga u Albaniji u odnosu na RS? Ali te naravno ne zanima da je Albanija za tri godine izgradila 300 autoputa, a za to vrijeme je Stanković u koferčetu iznosio pare iz RS.
    Izvini, što govorim o ljudima (kusturici, stankoviću i sličnima), a ne govorim o događajima i idejama.

    Ali jebiga, htio ti to vidjeti ili ne, ali to su ljudi kojima su neki ljudožderi dozvolili da vam isišu bilo kakvu budućnost.

    Ali, riješiće to referendum – hoće ko olovo u kašiki

  32. @ češnjak,23.08.2016. 08:21:01

    Već sam ti skrenuo pažnju da nije pametno pod jednom temom i u jednom komentaru pisati o svemu i svečemu. Nadrobiti sbrdazdola i načiniti papazjaniju bez kraja i početka – glupo je. Ti radiš upravo to. Pokušavaš u 100 ili 200 riječi strpati sve probleme i sve krivce. Zalud ti pos’o.

    Pišem o fenomenu duga. Dug nije velik. Upravo suprotno.

    Dug BiH u odnosu na sve bivše jugoslovenske republike – najmanji je. Tu nema nikakvog spora.

    Za sve ono što si ti nadrobio – imam odgovore. Besmisleno ih je postavljati na ovoj temi.

  33. @ mica trofrtaljka, 23.08.2016. 08:15:57

    Nemamo mi sirovinu za rentabilnu proizvodnju papira. Naša je šuma mahom bjelogorica. Plantaže crnogorice smo isjekli. Nismo ih obnovili. Incel je imao ali ložili po kućama. Pa im smola i začepi i zapali dimnjak.

    Elem, dug…

    Procenti su jedna stvar a apsolutni iznosi nerijetko ostanu sakriveni i nedokučivi za običnog posmatrača.

    Kada bi mi sada odlučili da povećamo dug i podignemo ga na EU prosjek, šta bi zo značilo za privredne tokove, standard stanovništva?

    Ukoliko bi odlučili da dug sa nekih 50-55% BDP podignemo na nekih 80% – dobili bi smo 3 milijarde sredstava za novi investicioni ciklus. Dobili bi smo više nego 2 Telekoma Srpske koja smo prodali 2006. godine. Podsjetiću da smo investicioni ciklus nastao kao posljedica prodaje Telekoma iskoristili za povećanje izdvajanje za zdravstvo od preko 120%. Slični trendovi su vezani za penzije, stanogradnju, infrastrukturu. Ovaj put bi sredstva iskoristili i nešto pametnije pa bi smanjili sa dvoranama i uličnim svjetiljkama a pojačali sa industrijskim zonama i tehnološkkim parkovima.

Оставите одговор