Тегелтија: Депонентима Банке Српске важно колико ће добити новца, а не када

Министар финансија Републике Српске Зоран Тегелтија сматра да Влада РС не злоупотребљава своју уставну позицију тиме што као акционар мијења законе да би реструктурисала Банку Српске, јер та могућност није на располагању акционарима других банака које су у проблемима, попут Бобар банке. „Ништа ни овај закон неће промијенити са становишта депозита, акционара и власништва“, рекао […]

субота, април 23, 2016 / 11:56

Министар финансија Републике Српске Зоран Тегелтија сматра да Влада РС не злоупотребљава своју уставну позицију тиме што као акционар мијења законе да би реструктурисала Банку Српске, јер та могућност није на располагању акционарима других банака које су у проблемима, попут Бобар банке.

„Ништа ни овај закон неће промијенити са становишта депозита, акционара и власништва“, рекао је Тегелтија за пословни портал Kапитал.

На питање да осигурани депоненти губе стрпљење и траже свој новац, сматрајући да се предуго одуговлачи са доношењем одлуке о докапитализацију или ликвидацији Банке Српске, Тегелтија је рекао да је кључно питање колико ће људи добити новца, а не када.

Он је рекао да још увијек није постигнут коначни договор Владе РС и ММФ о судбини Банке Српске.

„За ММФ је прихватљива и ликвидација и наш приједлог реструктурирања, с тим да је њихова прва варијанта ликвидација. Програм реструктурирања ће ићи у Народну скупштину РС, да се разјасни шта тиме добијамо, а шта губимо“, истакао је Тегелтија.

Говорећи о Агенцији за банкарство, чија је директорица Славица Ињац била ухапшена, Тегелтија је рекао да је она тренутно онемогућена да ради свој посао, али да зато постоји замјеник директора и да то не треба да буде препрека за функционисање Агенције за банкарство.

Коментаришући могућност да РС већ у јулу добије прву траншу од ММФ-а, Тегелтија каже да ће све зависити од Мисије ММФ-а која ће доћи у БиХ и од процеса усаглашавања конкретних питања.

Казао је да ће постизањем споразума са ММФ-ом бити одблокирана и средства Свјетске банке и Европске комисије за БиХ.

„Свјетска банка је спремна значајно подржати буџет и те подршке неће бити док се не ријеши питање правилника о лијековима. Свјетска банка увијек има неке своје политике које треба да усвојимо. Што се тиче РС нема неиспуњених питања, и остаје само питање правилника о лијековима. С друге стране, Европска комисија има своје политике у области реформе јавне управе“, истакао је Тегетлија.

Што се тиче отпуштања радника из јавног сектора, као једног услова за добијање кредита ММФ-а који се појавио у медијима, Тегелтија је рекао да отпуштања неће бити, али је потврдио да ће се о „том проблему расправљати у оквиру реформске политике у наредне три године“.



0 КОМЕНТАРА

  1. Posto mi sada ne izvozimo svinje nne znam sta nam preostaje:

    Sem svinja, vele da imaju mnogo ministara, koje u penziji, koje na raspoloženju, ali njih ne izvoze na stranu. Izvoze samo svinje.

    Razgovor je tekao dalje, razgovarali smo o mnogim stvarima, ali se gospodin ministar ni jednom rečju ne dotače pitanja finansijskih.

    Naposletku, okuražim se da ga najponiznije zapitam:
    – Finansije su vrlo dobro uređene u vašoj zemlji, gospodine ministre?
    – Vrlo dobro! – reče on s pouzdanošću, pa odmah zatim dodade:
    – Glavna je stvar budžet dobro izraditi, pa sve ide lako.
    – Koliko je miliona godišnje budžet vaše zemlje?
    – Preko osamdeset miliona. A evo kako je raspoređen: Za bivše ministre, koji su sad bilo u penziji, bilo na raspoloženju, trideset miliona, za nabavljanje ordenja deset miliona, za uvođenje štednje u narod pet miliona.
    – Izvinite, gospodine ministre, što vas prekidam… Ne razumem kakav je to izdatak od pet miliona za uvođenje štednje.
    – E, vidite, gospodine, štednja je neosporno najvažnija stvar, kad je već reč o finansiranju. Te novine nema nigde u svetu, ali nas je tome nevolja naučila zbog rđavih finansijskih prilika u zemlji, te smo tako hteli da žrtvujemo tu priličnu sumu godišnje samo da bismo narodu pomogli i olakšali mu koliko-toliko. Sada će, na svaki način, poći nabolje, jer je već za ovo kratko vreme izdat čitav milion piscima knjiga o štednji za narod. Ja sam i sam nauman da, koliko-toliko, pomognem narodu u tom pogledu, te sam već počeo pisati delo: „Štednja u našem narodu u starom veku“; a moj sin piše delo: „Uticaj štednje na kulturni napredak u narodu“; a moja ćerka je do sada napisala dve pripovetke, opet za narod, u kojima se iznosi kako valja štedeti, a sad piše i treću: „Raskošna Ljubica i štedljiva Mica“.
    – Mora biti neka vrlo lepa priča?!
    – Vrlo lepa; u njoj se iznosi kako propada Ljubica zbog ljubavi, a Mica se udala za velikog bogataša, i uvek se odlikovala štednjom. „Ko štedi, tome i Bog pomaže“, završuje se priča.
    – To će imati neobično dobra uticaja na narod! – rekoh oduševljen.
    – Razume se – produži gospodin ministar – velika i značajna uticaja. Eto, na primer, otkad je ustanovljena štednja, moja ćer je već preko sto hiljada uštedila za miraz sebi.
    – To vam je onda najvažnija partija u budžetu – primetim.
    – Tako je, ali je samo bilo mučno doći na tako srećnu misao, a ostale su budžetske partije bile i ranije, pre moga ministrovanja. Na primer, za narodne svečanosti pet miliona, za poverljive vladine izdatke deset miliona, za tajnu policiju pet miliona, za održavanje i utvrđivanje vlade na svome položaju pet miliona, na reprezentaciju članova vlade pola miliona. Tu smo, kao i svuda, veoma štedljivi. I sad dolazi ono sve ostalo manje važno u budžetu.
    – A na prosvetu, vojsku, i ostalo činovništvo?
    – Jest, imate pravo, i tu, sem prosvete, ide oko četrdeset miliona, ali to ulazi u redovni godišnji deficit.
    – A prosveta?
    – Prosveta? E ona već, razume se, dolazi u nepredviđene izdatke.
    – Pa čime onda pokrivate tako veliki deficit?
    – Ničim. Čim se može pokriti? To dolazi u dug. Čim se nakupi poviše deficita, mi zaključimo zajam, pa tako opet. Ali se i, s druge strane, staramo da u nekim budžetskim partijama bude suficita. Ja sam već u svome ministarstvu počeo uvoditi štednju, a na tome živo rade i ostale moje kolege. Štednja, kao što vam kažem, to je osnova za blagostanje svake zemlje. Juče sam u interesu štednje otpustio jednoga služitelja. To je već ušteda od osam stotina dinara godišnje.
    – To ste dobro učinili! – primetih.
    – Moramo se, gospodine, već jedared početi starati o blagostanju narodnom. Momak plače da ga primim opet, moli, a nije grešnik ni rđav, ali što ne ide, ne ide; jer to zahtevaju interesi naše mile otadbine. „S polovinom ću plate služiti“, veli on meni. „Ne može da bude, rekoh; ja jesam ministar, ali ovo nisu moje pare, već narodne, krvavo stečene, i ja moram o svakom dinaru voditi ozbiljna računa.“ Molim vas, gospodine, recite sami, otkud ja smem uludo baciti državnih osam stotina dinara? – završi ministar, i s raširenim rukama očekivaše od mene pozitivan odgovor.
    – Sasvim tako!
    – Eto, onomad je izdata velika suma novca jednom članu vlade da leči ženu iz budžeta na poverljive izdatke, i onda, ako se ne pazi na svaku paru, kako će narod plaćati?
    – A koliki su prihodi u zemlji, gospodine ministre; to je, držim, važna stvar?
    – The, to baš i nije važno!… Kako da vam kažem? Upravo, ne zna se još koliki su prihodi. Čitao sam nešto o tome u jednom stranom listu, ali ko zna je li to tačno? Tek, na svaki način, ima dosta prihoda, dosta bez sumnje – reče ministar sa ubeđenjem i nekom stručnjačkom važnošću!

  2. Ugledah ovog lika na slici pa se sjetih jednog dogadaja pre neki dan.Stojim na trgu Z.Karlice ispred oronule robne kuce u centru Prijedora.Cekam da zena zavrsi sa placanjem racuna u banci.Ispred mene famozno solarno drvo za koje je iskesirano cca 18.ooo km.Pitam se cemu li sluzi?Desno na jednoj fasadi veliki natpis Fond za penzionere Prijedor.Iz znatizelje odem da vidim sta to oni nude najjadnijoj populaciji u RS.Docekuje me radnica fonda sa pitanjem kako sam saznao za njih?Upitah pod kojim uslovima daju kredite penzionerima.Rece mi kamata 18% i vise je nisam ni slusao.Zahvalim se na informaciji i vratim se na staro mjesto.Kazu da ovaj fond ima veze sa likom sa pocetka teksta.Tako ti je to po logici ovog covjeka.Nije vazno pod kojim uslovima dobijes kredit vec je vazno da ti za jedan dan kes bude isplacen.

Оставите одговор